Osvijesti! Živi zelenije!

Dobro znamo da sve najbolje dolazi iz prirode i sve što nam je potrebno možemo naći u njezinoj zelenoj riznici koja nam uvijek iznova pokazuje svoje moći. Ipak, priroda nije samo ‘skladište’ i ‘trgovina’ za ljudske potrebe. Ona je visoko integriran sustav u kojem svi oblici života međusobno ovise, uključujući zemlju, vodu, biljke i životinje. Ti su elementi toliko međusobno povezani da propast jednog dijela sustava može potkopati produktivnost svih drugih dijelova. Stoga je važno da okoliš tretiramo s ljubavlju i poštovanjem jer krah bilo kojeg elementa u konačnici može zaprijetiti opstanku ljudske vrste.

Svakodnevno se suočavamo s teškim izazovima. Ipak, dobra je vijest da ne trebamo biti stručnjak za ekologiju ili milijunaš kako bismo spasili planet – svatko od nas može dati obol zaštiti okoliša. Drugim riječima, i vi i ja možemo osvijestiti ekološke probleme i poduzeti neke jednostavne korake za spas okoliša, dajući time veliki doprinos.

Pitate se kako paziti na prirodu iz vlastita doma? Za odabir proizvoda u skladu s načelima održivosti ne trebamo se ničega odricati. Potrebno je samo malo zastati i promisliti o novim navikama i mogućnostima. Upotrebom proizvoda koji imaju ekološki predznak krećemo u smjeru osviještenog izbora te odlučujemo biti pozitivan primjer i drugima. Razgovarajte s članovima obitelji o svojim odabirima i neka osviješten izbor bude zajednička odluka. Tako i najmlađim članovima omogućujete rast u okolini koja promišlja o ekologiji.

Dobre navike mogu postati dio svakodnevice. Birajte hranu s visokim ekološkim standardima, onu koja dolazi isključivo iz ekološke proizvodnje, koja ne sadrži pesticide, boje, umjetne arome i konzervanse. Za ljepotu i čistoću tijela dajte prednost certificiranoj prirodnoj kozmetici i prirodnim proizvodima za osobnu higijenu. Takvi proizvodi ne škode vašem zdravlju i svojim kontroliranim proizvodnim postupcima ne zagađuju okoliš. Pripazite i pri kupnji proizvoda za čišćenje kućanstva te pranje i njegu rublja. Birajte one koji su u skladu s najvišim ekološkim standardima znajući da ste čiste savjesti donijeli optimalne odluke za naš zajednički dom - prirodu. Promišljajte o alternativnoj prednosti koju sa sobom donose proizvodi koje svakodnevno koristite.

dm je veljaču posvetio stvaranju odgovornih navika i podizanju razine osviještenosti prema prirodi. Tako kupnjom označenih proizvoda osviještene prehrane, prirodne kozmetike te za osobnu higijenu i kućanstvo ostvarujete 20 puta više bodova na dm active beauty kartici. Istodobno kupnjom navedenih proizvoda u vrijednosti iznad 150 kn na dar dobivate atraktivnu pamučnu torbu. Ponuda se ne odnosi na specijalne i početne dojenačke mliječne pripravke. Promocija traje od 1. do 28. veljače ili do isteka zaliha.

Izvor: Sensa
Autor: Magda Dežđek
Fotografije: Unsplash

Ove veljače u dm-u vas očekuju proizvodi koji sadrže ono najbolje iz prirode, koji su odraz održivog življenja i brige za okoliš. Za svaku kupnju označenih proizvoda prirodne kozmetike, osviještene prehrane, proizvoda za higijenu i kućanstvo te eko proizvoda za bebe zaradit ćete 20 puta više bodova na dm active beauty kartici, a potrošite li na označene proizvode 150 kuna ili više, u dm-u će vas nagraditi i trajnom torbom za kupnju.

Dok promišljate o popisu za kupnju na koji ćete uvrstite proizvode koji pridonose zdravlju vaše obitelji i očuvanju okoliša, donosimo nekoliko savjeta kako u svakodnevicu vaše obitelji unijeti male promjene kojima pridonosite boljoj i održivijoj budućnosti:

Nikamo bez trajne torbe za kupnju!

Kada obavite osviješteni šoping u dm-u, sve pospremite u trajnu torbu za kupnju koja je odlična alternativa plastičnim vrećicama. Jednom kada stvorite naviku nošenja trajne torbe za kupnju vaš će se negativni utjecaj na okoliš znatno umanjiti. Jednokratne plastične vrećice teško su razgradive, a količine koje se svakodnevno odbacuju u okoliš znatno narušavaju ekosustav našeg planeta.

Štedite vodu!

Prema predviđanjima Ujedinjenih naroda, do 2050. godine nestašica pitke vode mogla bi pogoditi više od pet milijardi ljudi. Promijenite li nekoliko svakodnevnih navika, na dobrom ste putu ka odgovornijem i racionalnijem korištenju vode koja je neophodna za život na Zemlji. Počnite s malim stvarima kao što je pranje zubi - dok ih perete, zavrnite slavinu jer tako možete uštedjeti i do pet litara vode po osobi na dan. Znatne količine vode i energije - do 50 posto - možete uštedjeti i tuširanjem umjesto kupanjem, koje je i zdravija opcija. Perete li posuđe ručno, imajte na umu da tako trošite 80 posto više vode nego pranjem u perilici. Ako ne možete nabaviti perilicu posuđa, kada ga perete ručno, ne puštajte vodu da stalno teče. Radije napunite sudoper ili odgovarajuću posudu u kojoj ćete oprati posuđe, a ono s tvrdokornim nečistoćama namočite prije pranja.

Razvrstavajte otpad!

Znate li da otpad nije smeće? Otpad možemo razvrstavati i reciklirati te ga prenamijeniti u stvari koje su nam potrebne. Smeće je vrsta otpada – nezbrinuta i neupotrebljiva. Svaki stanovnik Hrvatske proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje, od čega se pobrinemo za oko 100 kilograma, a ostatak tretiramo kao smeće. Budite dio promjene, osvijestite važnost razvrstavanja i recikliranja te s dobrim navikama počnite već danas! U većini lokalnih zajednica postoje kontejneri za sortiranje otpada, a vaš je zadatak da otpad razdvajate već u svojem domu kako biste ga mogli odložiti u za to predviđene kontejnere. Potražite i reciklažna dvorišta u svome susjedstvu u koja možete odložiti elektronički i električni otpad, ali i druge vrste glomaznog otpada.

Za više informacija o dm-ovoj osviještenoj ponudi posjetite dm-ovu internetsku ii Facebook stranicu.

Iz tatinog dnevnika: dan kada je sve pošlo po krivu

Dakle ovako, prvo moram reći da sam inače stvarno dobro organiziran i sve što ćete upravo pročitati isključivo je rezultat nesretnih okolnosti i loše sreće. Čim sam se jučer probudio i ugledao gustu ledenu kišu kako lije po ulicama, odmah sam postao loše volje. Minimalno 20 minuta više do posla danas. Topli tuš i doručak s nasmijanim klincima malo su mi popravili raspoloženje, poljubio sam suprugu i izletio iz kuće u auto uz osjećaj da će dan ipak dobro proći. Uobičajena gužva u prometu, puštam si omiljenu playlistu za razbuđivanje i pijuckam kavu koju mi je žena dodala na izlazu. Uvijek misli na takve sitnice… Uto mi padne na pamet da nisam uzeo popis za šoping koji mi je jučer pripremila, ali, mislim si, nazvat ću je pa će mi poslati na mobitel, riješit ćemo i to.

Na poslu me taj dan dočekalo sto problema koje, uz debelo kašnjenje, nisam stigao riješiti do kraja dana. Pola sata nakon radnog vremena ulazim u dm bez popisa, jer mi je dan proletio, a supruga se sad ne javlja, pa odlučim improvizirati jer znam što nam otprilike treba. Ostali smo bez deterdženta za suđe i omekšivača za rublje, a s obzirom na to da se bliži proljeće, razgovarali smo o tome da bismo uskoro mogli oprati prozore, očistiti pećnicu i hladnjak te obaviti ostale veće poslove. Moram priznati da u dm-u češće kupuje supruga, ja svratim kada nam ponestane nečega. Ona voli pronjuškati i obaviti veće kupnje, skuplja bodove, pa uzima popuste, stalno planira i prati kada uloviti dobru ponudu i dobro joj to ide. Motao sam se malo među policama jer je ponuda stvarno velika i na kraju se odlučio uzeti proizvode na kojima je stajala obavijest da se za njih dobivaju višestruki bodovi. Bodovi donose popuste – s time ne mogu pogriješiti, govorim sam sebi.

Stižem ja tako do blagajne, vadim dm-ovu karticu za bodove i prilično zadovoljan samim sobom što sam se sjetio uzeti bodove, plaćam račun. Blagajnica mi još na poklon daje i trajnu torbu za šoping - super, mislim si, jer ne volim plastične vrećice koje jako zagađuju okoliš. I u tom trenutku, baš kada sam mislio da sam sve uspješno obavio i već sam imao viziju kao ulazim u stan, žena sretna i zadovoljna jer sam sve obavio, zaradio bodove i uz to dobio i platnenu torbu, zazvoni telefon; „Dobar dan, gospodine, teta Ivana je iz vrtića, evo vaši mališani već sat vremena čekaju da netko dođe po njih, pa samo provjeravam jeste li na putu, da pričekam ili da ih prebacim u dežurstvo?“ Umalo mi ispala puna torba dm proizvoda iz ruke: „Evo, na putu sam“, odgovaram i utrčavam u auto krećući prema vrtiću.

Nakon što sam pokupio klince iz vrtića stiže poziv: „Hej dragi, je li sve ok, imam propušten poziv od tete Ivane?“ Drugi put toga dana odlučujem improvizirati i umirujem suprugu – obavio sam šoping, pokupio klince, stižemo kući. Na kuhinjskom stolu dočekao me popis za dm, na brzinu ga preletim i shvatim da sam kupio potpuno pogrešna sredstva za čišćenje, a na kraju popisa velikim slovima pisalo je da pokupim djecu iz vrtića jer je supruga na sastanku.

No, ne brinite se, sve je na kraju prošlo dobro. S djecom sam sklopio pakt – oni neće mami reći da sam zaboravio na njih u vrtiću, a ja ih sljedeći put vodim sa sobom u dm da si izaberu što žele. Žena je na kraju bila oduševljena mojim izborom sredstava za čišćenje – svi proizvodi koje sam kupio su ekološki, što znači da nemaju štetnih kemikalija opasnih za klince, a dobio sam i 20 puta više bodova za sve kupljeno, što znači da suprugu sljedeći put čekaju debeli popusti u dm-u.

Trajnu torbu za kupnju sam zadržao, poslušavši savjet iz dm-a da osvijestim svoj odnos prema prirodi, i sada svaki put kada moram nešto obaviti nakon posla, u nju stavim popis i ostale podsjetnike, kako se dan prepun zabuna ne bi ponovio.

Plastični ocean

U početku bijaše plastika. Ovako bi mogla započinjati priča naših budućih generacija jer nemilice onečišćujemo mora i oceane, dušu našeg planeta. O čistoći mora razmišljamo uglavnom ljeti kada biramo odredišta za odmor, tražeći netaknute plaže koje oplakuje kristalno čisto more. To su, rekli bismo, skromne želje i mi uistinu ne tražimo previše, međutim sve je teže naći čistu uvalu, čak i kada se otisnemo brodom daleko od civilizacije.

Greenpeaceov prošlogodišnji izvještaj Sredozemlje zatrpano plastikom podastire istraživanja koja pokazuju da 60 - 80 posto svjetskog morskog otpada čini plastika. Sredozemlje, pa i naš Jadran, nažalost, nisu izuzetak. Gustoća plastičnog otpada u Sredozemlju iznosi jedan komad na svaka četiri četvorna metra! Usto, u našem „dvorištu“ pluta i 20 - 50 posto ukupne svjetske količine mikroplastike!

Otkriće plastike početkom 20. stoljeća unijelo je revoluciju u živote ljudi. Masovna je proizvodnja krenula 1950-ih i otada popularnost i raznolikost primjene plastike neprestano rastu. Europa je druga u svijetu po količini proizvedene plastike. Da smo u posljednjih 10 godina proizveli više plastike nego u cijelom stoljeću prije toga, upozorava Tanya Streeter, svjetska prvakinja u ronjenju na dah i pokroviteljica projekta Plastic Oceans (Plastični oceani). „Gotovo polovica proizvedene plastike namijenjena je za jednokratnu ili dvokratnu upotrebu. Kako možemo nešto što ćemo koristiti samo nekoliko minuta napraviti od materijala koji je neuništiv?“ pita se ova aktivistica u svom TED govoru.

Zbog istih svojstava radi kojih smo zavoljeli plastiku – izdržljivosti i raznovrsne primjene – sada imamo gomile otpada. Otprilike dva milijuna vrećica potroši se svake minute u svijetu, s time da se jedna, u prosjeku, koristi 12 minuta! Samo se u SAD-u godišnje baci 38 milijardi boca za vodu, što uzrokuje približno dva milijuna tona plastičnog otpada.

„Bačena plastika može završiti na odlagalištima, spaliti se ili reciklirati. Ipak, slučajno ili namjerno, čak i ako ne živite blizu, dio će završiti u vodotokovima i morima. Čak 80 posto plastike u morima dolazi s kopna“, navodi Greenpeaceovo izvješće, što znači da za onečišćenje mora ne možemo kriviti naftne platforme, transportne brodove i nautičare.

Mnogo je oblika štetnog djelovanja morskog otpada na pojedine vrste. Veći komadi plastike, tzv. makroplastika, poput plastičnih vrećica, ribarskih mreža ili boca odgovorni su za zaplitanje, gušenje, davljenje ili pothranjenost morskih životinja, a žrtve su obično kornjače, dupini, kitovi i morske ptice koje ih mogu brkati s hranom. Mnoge od njih su ugrožene i zaštićene vrste.

Tijekom vremena, djelovanjem sunčane svjetlosti, vjetra, valova i soli razlažu se veći komadi plastike na manje, te nastaju komadići oštrih rubova, promjera ili dužine manje od 5 mm. Ta mikroplastika, plutajući morima, na sebe apsorbira goleme količine industrijskih i ostalih kemikalija, virusa i bakterija pretvarajući se u toksične „pilule“. I plankton i ribe i veliki sisavci i morske ptice lako ih mogu brkati s hranom. Kada, primjerice, ptica pojede komadiće plastike, ne samo što može imati probavne tegobe nego u konačnici može umrijeti zbog pothranjenosti jer joj je želudac ispunjen dijelovima plastike. Kada riba pojede komad mikroplastike, apsorbirane kemikalije ulaze u hranidbeni lanac. „Toksini s plastike odlaze u mišićno ili masno tkivo ribe, upravo one dijelove koje jedemo“, navodi dr. Andrea Neal, kalifornijska biologinja mora, u američkom dokumentarnom filmu Plastični ocean.

Nakon svjetskih istraživanja u kojima je pronađena plastika u većini riba za konzumaciju i Hrvatska je lani potvrdila da ni naša riba nije izuzetak. U želucima trlja, arbuna i srdela koje obitavaju u Jadranu pronađene su čestice mikroplastike, pokazalo je istraživanje provedeno u sklopu projekta DeFishGear u kojem je sudjelovao Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Prema njihovom istraživanju, kod 30 trlja koji su uzeti za uzorak u 21 želucu pronađene su čestice mikroplastike, od 30 arbuna u njih 15 pronađene su slične čestice te kod 11 od 30 srdela.

Čišćenje otpada iz mora i oceana nije jednostavno. Fragmenti plastike mogu se naći na svim razinama oceana, od površine do dna, od ekvatora do arktičkog leda, stoji u Greenpeaceovoj publikaciji Breme plastike za europski okoliš. Kako recikliranje ne može biti jedino rješenje te da naglasak mora biti na smanjenju proizvodnje i na ponovnoj upotrebi, naglašava Zoran Tomić, direktor hrvatskog ureda Greenpeacea: „U svjetskim razmjerima čak 90 posto plastike se ne reciklira – što zbog neisplativosti, što zbog lošeg sustava gospodarenja otpadom. Dakle, potrebno je što prije prijeći na čišću i održiviju alternativu. Za to najveću odgovornost imaju korporacije što hrane našu ovisnost o plastici i vlade koje njihovu odgovornost trebaju propisati učinkovitim mjerama, pogotovo u vezi s plastikom za jednokratnu upotrebu. Naravno, sve to podrazumijeva i mijenjanje navika svih nas.“

Na sreću, promjene su na vidiku. Dobra vijest dolazi od britanskih i američkih znanstvenika koji su ovih dana objavili da su poboljšali učinkovitost jednog enzima koji razgrađuje PET plastiku (koja se koristi za proizvodnju boca ), a koji bi u budućnosti mogao pomoći u borbi protiv zagađenja plastikom. No istraživanje je još u ranoj fazi da bismo u njega polagali svoje nade.

„U skladu s novim planovima koje propisuje Strategija za plastiku, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje. Strategija, također, uključuje planove za ograničavanje uporabe određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koja predstavlja ključni problem“, optimističan je Davor Škrlec, zastupnik kluba Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu. Dodaje i da smo prošli mjesec usvojili i Zakon o kružnoj ekonomiji, čiji je cilj povećanje postotka recikliranja i ponovne upotrebe materijala, što također treba doprinijeti smanjenju plastičnog otpada. No, osim ovoga, Škrlec ističe da je najučinkovitija mjera protiv gomilanja plastičnog otpada prevencija njegovog stvaranja i smanjenje upotrebe plastike u svakodnevnom životu.

Odgovornost je, dakle, na svima nama jer svaka promjena počinje od pojedinca. Da u morima uskoro ne bismo imali više plastike nego ribe, svojim svakodnevnim odabirima možemo i moramo utjecati na smanjenje količine plastičnog otpada.

Izvor: Sensa Autorica: Magda Dežđek Fotografije: Pexels, Unsplash